Podzemna voda ne teče „svuda ispod nas“
Popularna slika podzemnog jezera koje se prostire pod celim selom je pogrešna. Voda se kreće i skladišti u propusnim slojevima — peskovima, šljunkovima, ispucalim krečnjacima — koji su često nepravilnog oblika: sočiva, kanali stare rečne doline, zone ispucalosti. Komšijin bunar je možda pogodio peskovito sočivo debelo osam metara; vaša parcela, pedeset metara dalje, možda leži na glini u kojoj tog sočiva jednostavno nema.
Tri najčešća razloga „nepravde“
- Sočiva i isklinjavanje slojeva: vodonosni sloj se bočno tanji i nestaje — na jednoj parceli ga ima, na susednoj ne.
- Rasedi i geološke granice: pomeranja stenskih masa umeju da „preseku“ izdan, pa ista dubina sa dve strane raseda daje potpuno različite rezultate.
- Pogrešna dubina, ne pogrešno mesto: nekad voda postoji i kod vas — ali dublje ili pliće od komšijine, u drugom sloju. Bunar izbušen „na komšijinu dubinu“ promašuje sloj za par metara i ostaje suv.
Šta iz ovoga sledi za vaš novčanik
Podatak „komšija ima vodu na 30 metara“ jeste koristan — ali kao jedan od ulaznih podataka, ne kao projekat. Hidrogeolog ga ukršta sa geološkom građom, reljefom i po potrebi geofizičkim merenjima, pa tek onda kaže gde i koliko duboko bušiti na vašoj parceli. Ceo postupak smo opisali u vodiču kako pronaći vodu za bunar.
Povezano: projektovanje bunara · elaborati o rezervama · toplotne pumpe voda-voda · reference